Briga o kvaliteti zraka u zatvorenim prostorima i briga o zdravlju ljudi koji borave u njima prvobitno je bila usmjerena na ambijentalni zrak u industrijskim okruženjima i zaštitu zdravlja ljudi s aspekta profesionalne izloženost.
S druge strane, kvaliteta zraka u neindustrijskim unutarnjim prostorima nije se smatrala značajnom prijetnjom za zdravlje ljudi, te joj se nije pridavala posebna važnost. Problemi s radonom i formaldehidom u kasnim šezdesetim i ranim sedamdesetim godinama prošlog stoljeća, problemi sa prašinskim grinjama i pojavom alergija, te sindromom bolesnih zgrada u kasnim sedamdesetim godinama okarakterizirani su kao zdravstveni poremećaji povezani sa unutarnjim okolišem. S obzirom da većina ljudi provodi više od 90% svog vremena u zatvorenim prostorima posljednjih se godina sve veća pažnja posvećuje upravo kvaliteti zraka u njima.
Prioriteti znanstvenih istraživanja sve su više usmjereni na istraživanja utjecaja unutarnjih čimbenika na zdravlje ljudi. Njihov utjecaj danas predstavlja jedan od važnih javno zdravstvenih problema.
Prema nekim istraživanjima razina onečišćenja u zraku u zatvorenim prostorima može doseći i vrijednosti koje su više puta veće (2 do 5 puta u prosjeku, a i do 100 puta u izuzetnim situacijama) od onih u vanjskoj atmosferi. Znanstvenici su utvrdili više od 1500 bakterija i kemijskih tvari u zraku, na zavjesama, presvlakama, tapetama i zidovima prostorija. Prema istraživanju, čak 20% do 30% američkih poslovnih zgrada nema zrak koji zadovoljava standarde, a u čak 80% ispitanih uzoraka pojavljuje se plijesan.
E.P.A.- američka državna Organizacija za zaštitu okoliša smatra kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima jednom od pet glavnih prijetnji koje okoliš predstavlja ljudskom zdravlju.
Zbog svega navedenoga, danas se udisanje zraka zatvorenih prostora smatra važnim čimbenikom zdravlja i jedan je od najozbiljnijih rizika okoliša koji ugrožava zdravlje ljudi. Smatra se da 50% svih bolesti vuče porijeklo iz zatvorenih prostora. Svake godine, onečišćen zrak zatvorenih prostora, odgovoran je za smrt 1.6 miliona ljudi – što je jedna smrt svakih 20 sekunda. Upravo zbog toga sve veća briga posvećuje se kakvoći zraka zatvorenih prostora u kojima ljudi borave i rade.
