Bakterije, plijesan, virusi, strugotine životinjske dlake, slina, grinje i polen tipični su biološki onečišćivači koji se mogu razviti i razmnožavati u odvodima, ovlaživačima zraka, klima uređajima, ventilacijskim kanalima, vlažnim zidovima i stropovima, tepisima, namještaju i posteljini ili ih stvaraju kućni ljubimci. Katkad insekti i ptičji izmeti također mogu biti izvori biološkog zagađenja.
Spomenuti uzročnici onečišćenja često su „okidači“ alergijskih reakcija. Zdravstveni učinci koje izazivaju su podražaj nosa, podražaj oka, nosa, grla, kratkoća daha, slabost, groznica, probavni problemi. Mogu uzrokovati astmu, prehlade i ostale zarazne bolesti.
BAKTERIJE I VIRUSI
Bakterije i virusi prisutni su svugdje u zraku stanova i radnim prostorijama. Gram negativne bakterije nalazimo u kontaminiranim ventilacijskim sustavima i klima uređajima čiji endotoksini djeluju na respiracijski sustav. Mogu uzrokovati prehlade, gripu, razna druga virusna oboljenja, respiratorne infekcije i infekcije oka. Smatra se da je za 90% svih prehlada koje su javljaju u ljudi odgovoran zrak zatvorenih prostora dok se samo 10% slučajeva pripisuje vanjskom zraku.
PLIJESNI
Plijesni danas spadaju u najopasnije zagađivače zraka zatvorenih prostora. Gdje god ima vlage (relativna vlažnost viša od 50%) bilo zbog zidova, glačanja, kuhanja hrane, čišćenja, kupanja i sl. tamo ima i razvoja plijesni (gljivica). Spore gljivica povoljno se razvijaju u sustavima grijanja i hlađenja, u kupaonicama, podrumima, posebice u jesen i proljeće. Spore različitih vrsta plijesni sastavni su dio bioaerosola otvorenih i zatvorenih prostora. Ove aerogene čestice mogu prouzročiti različite bolesti dišnog sustava (alergije, rinitis, bronhitis, astma, hipersenzitivna pneumonija, aspergiloza), ovisno o vrstama plijesni, koncentraciji njihovih spora i vremenu izloženosti, posebice u zatvorenim prostorima. Najznačajnije alergogene vrste plijesni su pripadnici rodova Cladosporium, Alternaria, Penicillium i Aspergillus.
Relativno visoka učestalost spora plijesni u zraku zatvorenih prostora može predstavljati opasnost po zdravlje ljudi, osobito kod profesionalne izloženost (rad u mlinovima, skladištima i dr.). U prostoru gdje se klima uređaji neredovito ili neodgovarajuće održavaju, velika je mogućnost pojave alergija u izloženih. U zimskom periodu, kada je razina vlažnosti u uredima manja pa čestice plijesni slobodnije lebde zrakom posebice su osjetljivi bolesnici.
GRINJE
Grinje su zapravo uzrok većeg dijela kućne prašine. One žive i hrane se mrtvim česticama ljudske i životinjske kože. U jednom gramu prašine može živjeti 2.000 pa čak i do 20.000 grinja. Ta prašina je uglavnom nevidljiva za oko, jer vidljivi dio prašine na svjetlu iznosi samo oko 1% ukupne prašine. Prašina u zraku ne stvara samo osjećaj zagušljivosti i nelagode, nego može biti odgovorna i za iritacije i infekcije očiju, uha, grla i nosa, napade astme, alergije, umor, depresije.
