Astma je vrlo ozbiljna bolest. Simptomi ove bolesti uključuju kratkoću daha, vrlo ozbiljni simptom koji onemogućuje obavljanje i najjednostavnijih zadataka, kao što je šetnja, odlazak u kupovinu, igra s djecom. Mnogi bolesnici nisu u mogućnosti obavljati svoj posao.
Astma može biti posljedica alergične reakcije, nakon udisanja nekog alergena, poput gljiva, mikroorganizama i drugih čestica koje mogu potjecati iz onečišćenja i prašine nedovoljno održavanih klima uređaja. Alergeni mogu izazvati promjene u dišnim putovima koje se nazivaju „hipersenzitivno stanje“. Temeljna promjena u dišnim putovima je upala. Zadebljanje stjenke malih dišnih putova, oštećenje površinskog sloja koji oblaže dišne putove, otok sluznice unutar dišnih putova, poremećaj rada mišićnih stanica i drugi mehanizmi koji nastaju kao posljedica upale, uzrok su simptoma koji su karakteristični za astmu. Neće sve osobe koje razviju osjetljivost na pojedine alergene, doživjeti i astmu. No kada jednom pluća postanu pojačano osjetljiva (hipersenzitivno stanje), slijedeća izloženost supstanciji koja je uzrokovala osjetljivost, čak i u malim količinama, može dovesti do napada.
Astmatični napad je praćen kašljem, te čujnim disanjem (piskanje). Ukoliko je pacijent izložen visokim koncentracijama alergena, drugom zagađenju zraka, virusnoj infekciji ili naporu, može doći do težih napada bolesti. Napad obično počinje naglo: kašljanjem, piskanjem pritiskom u prsima, uz postupno pogoršanje simptoma od strane respiratornog trakta. Karakteristična je tzv. „glad za zrakom“. Bolesnika sjedi sagnut, a pri disanju upotrebljava pomoćne dišne mišiće, te je obično uplašen zbog straha od gušenja. U astmatičnom napadu život bolesnika može biti ugrožen. Težinu napada nije moguće predvidjeti Smrtonosni napadi mogu se javiti i u bolesnika s blagom, povremenom astmom. U slučaju izloženosti alergenu kroz čitavu godinu (radno okruženje), ovakvi se napadi mogu javljati kontinuirano. Liječenje može biti dugotrajno, pa i doživotno. Ukoliko se otkrije vanjski uzrok upalnih reakcija kod bolesnika, tada se ovaj mora otkloniti. Danas je poznato niz organskih i anorganskih alergena koji mogu biti prisutni u klimatiziranim prostorima, te potjecati iz različitih dijelova klima uređaja (gljive, prašina, životinjska onečišćenja, biljna onečišćenja, neki kemijski spojevi i dr.)
