Izvori onečišćenja zraka u zatvorenom prostoru

Što su ioni i kako nastaju
Ioni su atomi ili molekule koji su dobili ili izgubili elektron. Kada atomi izgube elektron nastaje pozitivan ion, a kada prime elektron nastaje negativan ion.
U prirodi najpovoljnije stanje ionizacije zraka je nakon nevremena, olujnih i grmljavinskih pljuskova, kada dolazi do atmosferskih pražnjenja. Tada se u zraku nalazi zamjetno više negativnih nego pozitivnih iona. Male kisikove negativne ione nalazimo u osvježavajućem okružju u blizini slapova, u borovim šumama, planinama te pokraj morske obale. Na tim mjestima može se naći od nekoliko tisuća do nekoliko desetaka tisuća negativnih iona po kubnom centimetru zraka. Organizmu je za normalno funkcioniranje potrebno 1000 negativnih iona po kubičnom centimetru zraka. U tipičnom stambenom prostoru obično se može izmjeriti oko 100 negativnih iona/cm3, dok u poslovnim objektima i uredima prosjek je tek između 25 i 50 negativnih iona/cm3 zraka. U idealnim uvjetima broj negativnih iona je između 2000 i 4000 /cm3.

Što utječe na pomanjkanje negativnih iona
Kroničnom pomanjkanju negativnih iona u zatvorenom prostoru stanova pridonose klimatizacijski uređaji, grijanje, sintetička vlakna u odjeći i namještaju, dim cigarete, električni uređaji, fluorescentna svjetla, električni uređaji, elektronička oprema, TV ekrani i armirani beton koji sprječavaju regeneraciju (reionizaciju) zraka. U zatvorenim radnim prostorima kao što su tvornice i poslovni objekti koncentracija iona u zraku je još nepovoljnija. Razlog tome su goleme količine čelika i betona što ih zgrade sadrže, koji upijaju negativne ione kao magneti.

Kako negativni ioni pospješuju kvalitetu zraka zatvorenih prostora
Istraživanja pokazuju da je stanje elektriciteta, tj. koncentracija negativnih i pozitivnih iona u zraku, ima značajan utjecaj na kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima. Kada se pojave u zraku, negativni ioni se brzo vežu na čestice koje lebde. Zbog vezanja s ionima čestice postaju preteške da bi dalje lebdjele zrakom te padaju na pod čime se smanjuje mogućnost njihova ulaska u respiratorni sustav i njihov negativan utjecaj na ljudsko zdravlje.

Utjecaj negativnih iona na zdravlje ljudi
O utjecaju negativnih iona na ljudsko zdravlje zna se već oko 40 godina, te postoje brojna znanstvena istraživanja koja to dokazuju. Najčešći simptomi uzrokovani pomanjkanjem negativnih iona su smanjenje tjelesne snage i koncentracije, uznemirenost, bezvoljnost, loš san i glavobolje, a kod labilnih i preosjetljivih osoba povećava se još i agresivnost i razdražljivost. Negativni ioni blagotvorno djeluju u sljedećim slučajevima: astma, bronhitis i dišni putovi, srce i krvni tlak, živčani sustav i koncentracija, iscrpljenost, gripa i druge viroze, brojne druge degenerativne bolesti. Negativni ioni osnažuju i revitaliziraju naš imunološki sustav, povećavaju energiju i smanjuju učinke stresa. Oni poboljšavaju budnost i koncentraciju preko dana, dok tijekom noći omogućavaju dubok i dobar san.

Buka, rasvjeta i vlažnost imaju značajan utjecaj na ljude, zbog čega su njihovo praćenje i kontrola neophodni pri osiguranju udobnog i zdravog unutarnjeg okoliša.

U unutarnjem okolišu buka uglavnom potječe od sustava za klimatizaciju zraka, ljudskih aktivnosti i uporabe opreme, a mogu proizlaziti i iz vanjskih izvora. Razina buke niža od 35 dB osigurava normalnu komunikaciju te pozitivno utječe na radnu učinkovitost i sposobnost obavljanja raznih aktivnosti, posebno onih koji zahtijevaju pažnju i koncentraciju.

Prema važećim svjetskim standardima, optimalna temperatura za uredske poslove je od 22°C ili 23°C. Međutim, najnovija istraživanja pokazuju da u zimskom periodu optimalna temperatura koja odgovara većini ljudi je od 20°C do 24°C, a ljeti od 23°C do 26°C. U nedostatku strujanja zraka, štetni učinci kod zdravih ljudi se uglavnom ne javljaju pri rasponu temperature od 18°C do 30°C, ali pri temperaturi iznad 26°C javlja se osjećaj nelagode, koja utiče na pad produktivnosti rada.

Elektromagnetska polja (EMP)
Elektro-magnetska polja (EMP) su bitan dio naših života naročito kako je u našim kućanstvima počela široka upotreba električne energije i radio komunikacijskih uređaja. Elektro-magnetska polja su nevidljive silnice koje se javljaju kad god se upotrebljava elektricitet. Žičani vodovi, električna oprema i kućni uređaji proizvode ovakve silnice koje su zapravo neka forma radijacije. Frekvencija elektro-magnetskih polja se mjeri u hercima (Hz), jedan herc je jedan titraj u sekundi. Čovjekovo tijelo ne može osjetiti ovakav vid radijacije, ali EMP može prodrijeti kroz većinu građevnih materijala i kroz živo tkivo.

Zbog sumnje da su monitori najveći izvori EMP-a, te da time ozbiljno narušavaju zdravlje svojih korisnika provedena su mnoga istraživanja. No nakon intenzivnog istraživanja ustanovilo se da monitori nisu glavni niti imalo veći izvori EMP-a od ostalih, te da i sami pate od utjecaja EMP-a. Sva su se istraživanja složila oko jednog, a to je da EMP može biti kancerogen za ljude ali su izgledi za rak kod ljudi koji su izloženi maloj razini EMP-a (kućanstvima) tako mali da ne postoje ograničenja u zakonu o tome kolika razina EMP-a je dozvoljena a kolika ne.

U uredima mnogi uređaji koji se koriste emitiraju male količine magnetskog polja koje se mjeri u miliGausima (mG).

Biološka kontaminacija je najčešći problem klimatiziranih prostora i ujedno predstavlja najveću opasnost. Neadekvatno održavani uređaji, kao i uređaji slabije kvalitete zadržavaju pelud, pijesak, spore gljiva, mrtve insekte, ostatke perutanja kože ljudi i životinja, dlačice, vlakna papira i sl.

Kondenzirana vlaga u toplom periodu godine, u kombinaciji s navedenim organskim materijalom čini idealnu podlogu za razvoj mikroorganizama.

Primarni biološki kontaminanti su bakterije i gljive, ali one proizvode i sekundarne zagađivače. Posljedice po ljudsko zdravlje mogu biti različite vrste infekcija, alergijske reakcije, koje se tijekom vremena mogu značajno komplicirati, različiti poremećaji i oboljenja respiratornog sustava, učestale i sve intenzivnije glavobolje. Najopasnije oboljenje, koje može imati i smrtni ishod, je tzv. legionarska bolest izazvana Legionella bakterijama koje se u sustavu za klimatizaciju, ukoliko se ne održava pravilno, mogu namnožiti.
Prvi znaci su atipični i sliče na gripu: glavobolja, groznica, osjećaj hladnoće, bolovi u mišićima i suhi kašalj često praćeni ubrzanim disanjem. Bakterija se prenosi isključivo udisanjem finog aerosola nastalog raspršivanjem kontaminirane vode. Posebnom riziku od infekcije izloženi su ljudi starosti preko 50 godina, pušači, alkoholičari, osobe sa kroničnim respiratornim ili bubrežnim oboljenjima, dijabetičari i osobe sa oslabljenim imunitetom.

Mnogi biološki i kemijski agensi kontaminiraju zrak u zatvorenim prostorima. Prisutnost onečišćenja u zraku zatvorenih prostora rezultat je oslobađanja aerosola (prašina, dimova i magle) i plinova iz uobičajenih predmeta koji nas okružuju kao što su: namještaj, tepih, papir, boja, pa čak i plastične vrećice.

Štetne tvari iz spomenutih predmeta koriste se kao izolatori, ljepila, otapala, vezivna sredstva i slično. Isto tako izvor onečišćenja može biti i kontaminiran zrak koji se kroz ventilaciju dovodi u prostor ili ulazi u prostor kroz loše postavljene prozore i druge otvore.

Zagađivače unutarnje atmosfere prema izvoru dijelimo u četiri skupine:

• zagađivači koji se oslobađaju iz namještaja i građevinskog materijala (hlapivi organski spojevi, azbest, formaldehid, radon, različite čestice)
• zagađivači koji su rezultat aktivnosti ljudi koji borave u prostorijama (duhanski dim, pesticidi, bakterije, plijesni, grinje)
• proizvodi izgaranja (ugljikov monoksid, dušikovi oksidi, čestice)
• zagađivači koji ulaze u unutarnju atmosferu iz vanjskog okoliša (ugljikov monoksid, dušikovi oksidi, čestice i dr.)

Briga o kvaliteti zraka u zatvorenim prostorima i briga o zdravlju ljudi koji borave u njima prvobitno je bila usmjerena na ambijentalni zrak u industrijskim okruženjima i zaštitu zdravlja ljudi s aspekta profesionalne izloženost.

S druge strane, kvaliteta zraka u neindustrijskim unutarnjim prostorima nije se smatrala značajnom prijetnjom za zdravlje ljudi, te joj se nije pridavala posebna važnost. Problemi s radonom i formaldehidom u kasnim šezdesetim i ranim sedamdesetim godinama prošlog stoljeća, problemi sa prašinskim grinjama i pojavom alergija, te sindromom bolesnih zgrada u kasnim sedamdesetim godinama okarakterizirani su kao zdravstveni poremećaji povezani sa unutarnjim okolišem. S obzirom da većina ljudi provodi više od 90% svog vremena u zatvorenim prostorima posljednjih se godina sve veća pažnja posvećuje upravo kvaliteti zraka u njima.

Prioriteti znanstvenih istraživanja sve su više usmjereni na istraživanja utjecaja unutarnjih čimbenika na zdravlje ljudi. Njihov utjecaj danas predstavlja jedan od važnih javno zdravstvenih problema.

Prema nekim istraživanjima razina onečišćenja u zraku u zatvorenim prostorima može doseći i vrijednosti koje su više puta veće (2 do 5 puta u prosjeku, a i do 100 puta u izuzetnim situacijama) od onih u vanjskoj atmosferi. Znanstvenici su utvrdili više od 1500 bakterija i kemijskih tvari u zraku, na zavjesama, presvlakama, tapetama i zidovima prostorija. Prema istraživanju, čak 20% do 30% američkih poslovnih zgrada nema zrak koji zadovoljava standarde, a u čak 80% ispitanih uzoraka pojavljuje se plijesan.
E.P.A.- američka državna Organizacija za zaštitu okoliša smatra kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima jednom od pet glavnih prijetnji koje okoliš predstavlja ljudskom zdravlju.

Zbog svega navedenoga, danas se udisanje zraka zatvorenih prostora smatra važnim čimbenikom zdravlja i jedan je od najozbiljnijih rizika okoliša koji ugrožava zdravlje ljudi. Smatra se da 50% svih bolesti vuče porijeklo iz zatvorenih prostora. Svake godine, onečišćen zrak zatvorenih prostora, odgovoran je za smrt 1.6 miliona ljudi – što je jedna smrt svakih 20 sekunda. Upravo zbog toga sve veća briga posvećuje se kakvoći zraka zatvorenih prostora u kojima ljudi borave i rade.